Površina Zemlje leži na tektonskim pločama koje su u stalnom pokretu. Međutim, kada se te tektonske ploče zaglave ili naiđu na trenje, dolazi do potresa koji nazivamo zemljotresom. Pomjeranje ili pukotina u tim pločama može uzrokovati veliku destrukciju ili čak cunamije na površini Zemlje.
Šta su tektonske ploče i kako njihov pokret uzrokuje zemljotrese?
Tektonske ploče su površina litosfere naše planete. One su masivne, nepravilno oblikovane ploče čvrstog kamena, koje se sastoje od kontinentalne i okeanske litosfere. Iako su u stalnom, sporom pokretu, njihove ivice se mogu zaglaviti zbog trenja. Kada napetost na ivici prevaziđe trenje, dolazi do zemljotresa. Tada se oslobađa energija u obliku talasa koji putuju kroz Zemljinu koru, što rezultira podrhtavanjem površine koje osjećamo. Ovi talasi se nazivaju seizmički talasi jer su generisani zemljotresom, eksplozijom ili sličnim izvorom jednake magnitude i šire se unutar Zemlje ili duž njene površine.
Šta generiše zemljotres?
Zemljotresi generišu četiri glavne vrste elastičnih talasa. Dva su poznata kao unutrašnji talasi koji putuju unutar Zemlje, dok se druga dva nazivaju površinski talasi koji putuju duž njene površine. Amplitudu i frekvenciju seizmičkih talasa bilježi instrument poznat kao seizmograf. Ovi instrumenti bilježe i prezentuju informacije o Zemlji i njenoj podzemnoj strukturi.
Manji zemljotresi mogu biti uzrokovani ljudskim aktivnostima, na primjer pri prikupljanju podataka o nafti i gasu. Kroz vještački generisane seizmičke talase zabilježene tokom seizmičkih istraživanja, industrije fosilnih goriva pronalaze podatke o prirodnom gasu i uglju.
Prirodni zemljotresi se najčešće dešavaju duž geoloških rasjeda, koji su ravne ili blago zakrivljene pukotine u stijenama Zemljine kore. Dešavaju se na mjestima gdje kompresione ili tenzione sile uzrokuju relativno pomicanje ploča na suprotnim stranama pukotine. Glavne linije rasjeda u svijetu nalaze se na ivicama ovih velikih tektonskih ploča koje čine Zemljinu koru.
Vrste granica ploča
Postoje tri glavne vrste granica ploča gdje se zemljotresi najčešće generišu:
-Divergentne granice: Na divergentnim granicama, tektonske ploče se udaljavaju jedna od druge. Kako se razdvajaju, magma se podiže iz Zemljinog plašta da stvori novu koru. Pokret i interakcija ovih ploča mogu dovesti do zemljotresa.
-Konvergentne granice: Konvergentne granice su mjesta gdje se ploče kreću jedna prema drugoj i sudaraju. Kada se dvije ploče sretnu, može se akumulirati ogroman pritisak. Kada se taj pritisak oslobodi, dolazi do snažnog zemljotresa.
-Transformne granice: Na transformnim granicama, tektonske ploče klize jedna pored druge horizontalno. Trenje između ovih ploča može spriječiti njihov glatki pokret, uzrokujući akumulaciju napetosti. Na kraju, ova napetost se oslobađa u obliku zemljotresa.
Kako se mjeri zemljotres?
Zemljotresi se mjere pomoću Rihterove skale, koja kvantifikuje magnitudu ili veličinu zemljotresa. Razvio ju je Čarls F. Rihter 1935. godine. Ova skala dodjeljuje jedinstvenu numeričku vrijednost energiji oslobođenoj tokom zemljotresa. Rihterova skala je logaritamska, što znači da svaki cijelobrojni porast na skali predstavlja desetostruko povećanje amplitude seizmičkih talasa i približno 31,6 puta više oslobođene energije. Na primjer, zemljotres magnitude 6,0 oslobađa približno 31,6 puta više energije od zemljotresa magnitude 5,0. Ova skala pomaže naučnicima i seizmolozima da precizno kategoriziraju intenzitet zemljotresa.
Zašto se ponekad slabiji zemljotres prema Rihterovoj skali osjeti snažnije?
Iako Rihterova skala mjeri jačinu zemljotresa, ne daje uvijek potpunu sliku o tome koliko će se snažno osjetiti zemljotres na površini. Razlozi:
-Dubina zemljotresa: Zemljotresi koji se dešavaju bliže površini, iako slabiji, mogu se osjetiti jače nego dublji jer energija efikasnije dopire do površine.
-Geološki sastav tla: Tlo i stijene kroz koje prolaze seizmički talasi mogu utjecati na jačinu podrhtavanja. Mekše tlo, poput pijeska, može pojačati podrhtavanje, dok čvrste stijene mogu ublažiti efekt.
-Blizina epicentra: Što nam je epicentar bliže, to će se zemljotres jače osjetiti, bez obzira na magnitudu. (Epicentar je tačka na površini Zemlje koja se nalazi direktno iznad žarišta ili hipocentra zemljotresa)
-Trajanje zemljotresa: Duži zemljotresi mogu izgledati jači jer produženo podrhtavanje može izazvati više štete i panike, čak i ako je magnituda manja.
-Lokalne rezonance: Neki zemljotresi mogu uzrokovati rezonantno podrhtavanje koje odgovara prirodnim frekvencijama zgrada ili tla, što može pojačati osjećaj podrhtavanja.
Savjeti za preživljavanje zemljotresa:
Prije zemljotresa:
-Pripremite se: U periodu zemljotresa poželjno bi bilo spremiti najpotrebnije i najvrijednije stvari, te spakovane držati na lako dostupno mjesto.
-Osnovna prva pomoć: Naučite osnove prve pomoći, može vam puno pomoći.
-Osigurajte namještaj: Pričvrstite visoke ormare, police i druge teške komade namještaja kako ne bi pali.
-Prepoznajte sigurna mjesta: Saznajte gdje su najstabilniji dijelovi vašeg doma, poput prostora ispod čvrstih stolova ili uz unutrašnje zidove daleko od prozora.
Tokom zemljotresa:
-Ostanite smireni: Pokušajte ostati što mirniji i ne paničariti.
-Sklonite se na sigurno: Ako ste unutra, sklonite se ispod čvrstog stola ili stanite uz unutrašnji zid, dalje od prozora i stakla. Ako ste vani, udaljite se od zgrada, drveća i električnih vodova.
-Zaštitite glavu i vrat: Koristite ruke, jastuk ili bilo šta drugo da zaštitite glavu i vrat od padajućih predmeta.
-Ostanite gdje jeste: Ako ste unutra, ostanite unutra. Ako ste vani, ostanite vani. Kretanje može povećati rizik od povreda.
-Sagnite se: Kleknite ili čučnite kako biste se zaštitili od padajućih predmeta.
Nakon zemljotresa:
-Pregledajte povrede: Provjerite imate li vi ili drugi ozljede i pružite prvu pomoć ako je potrebno.
-Izbjegavajte opasnosti: Pazite na oštećene zgrade, srušene električne vodove i druge opasnosti.
-Budite spremni za naknadne potrese: Često slijede manji potresi nakon glavnog.
-Koristite telefon za hitne slučajeve: Telefonske linije mogu biti preopterećene, pa ih koristite samo za hitne pozive.
-Slušajte vijesti: Pratite vijesti putem radija ili televizije i slijedite upute vlasti.
-Provjerite svoj dom: Ako je vaš dom oštećen, budite oprezni pri ulasku i provjerite stabilnost.
-Isključite plin, vodu i struju: Ako sumnjate da su instalacije oštećene, isključite ih kako biste spriječili dodatne opasnosti.
