Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja najtežu krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Glavni fokus je na secesionističkim potezima vlasti Republike Srpske (RS), predvođene predsjednikom Miloradom Dodikom, koji izazivaju duboke institucionalne i međunarodne tenzije.
RS: Sekesija ili autonomija?
Nakon što je Sud BiH u februaru 2025. godine osudio Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, vlasti RS-a donijele su niz zakona koji onemogućavaju rad državnih institucija na teritoriji entiteta. Usvojeni su zakoni koji zabranjuju djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA-e, te uspostavljeni paralelni pravosudni i sigurnosni sistemi. Također, usvojen je zakon koji cilja nevladine organizacije i medije koji primaju strane donacije, često označene kao “strani agenti” .
Ove mjere izazvale su oštre reakcije međunarodne zajednice. EU i UN pozvale su na poštovanje ustavnog poretka BiH i teritorijalnog integriteta. NATO je ponovio podršku BiH, dok je Rusija izrazila zabrinutost zbog politički motivirane presude Dodiku .
Kriza pravde i institucionalne paralize
Iako je Ustavni sud BiH privremeno suspendovao nove zakone RS-a, Dodik je najavio da ih neće poštovati. Ovaj izazov autoritetu države dodatno slabi povjerenje građana u institucije. Prema istraživanjima, čak 81% građana ne vjeruje u pravosudni sistem, dok 74% smatra političare korumpiranim .
EU put: Stagnacija i nesigurnost
BiH je 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU, ali napredak u pregovorima je usporen. Evropska komisija je ukazala na stagnaciju u ključnim reformama, poput pravosudnih i antikorupcijskih mjera. Dodikova opstrukcija državnih institucija dodatno otežava implementaciju reformi potrebnih za EU integracije .
Regionalni i međunarodni kontekst
Dodik uživa podršku Srbije i Rusije, dok EU, SAD i NATO pozivaju na poštovanje Dejtona i teritorijalnog integriteta BiH. Ova geopolitička podjela dodatno komplicira unutrašnje odnose i međunarodne napore za stabilizaciju .
Socijalni i ekonomski izazovi
BiH se suočava s demografskim padom, visokom nezaposlenošću mladih i emigracijom. Povjerenje u institucije je na historijskom minimumu, a korupcija i politička paraliza dodatno pogoršavaju situaciju .
Perspektive
Iako opozicija u Federaciji BiH poziva na ustavne reforme i brži put ka EU, trenutna politička blokada i Dodikova opstrukcija otežavaju izlaz iz krize.
Naravno, najviše trpe obični građani koji na svojoj koži osjećaju posljedice ovakvih političkih previranaja I nefunkcionalnost državnih institucija.