Bosna i Hercegovina (BiH) se u 2025. godini suočava s najdubljom političkom krizom od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Ova analiza razmatra ključne političke izazove, institucionalne slabosti i međunarodne dinamike koje oblikuju trenutnu situaciju.
Politička fragmentacija i institucionalna kriza
Politička scena BiH obilježena je dubokim etnonacionalnim podjelama koje proizlaze iz Dejtonskog ustava. Tri konstitutivna naroda — Bošnjaci, Hrvati i Srbi — raspodijeljeni su u dva entiteta: Federaciju BiH (FBiH) i Republiku Srpsku (RS), te Brčko distrikt. Ovaj ustavni okvir stvorio je složen politički sistem koji često dovodi do institucionalne paralize i blokada.
U februaru 2025. godine, predsjednik RS-a Milorad Dodik osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Ova presuda izazvala je snažnu reakciju RS-a, koji je usvojio zakone koji zabranjuju rad državnih institucija na svom teritoriju, uključujući Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA-u. Ovi zakoni predstavljaju direktan napad na ustavni poredak BiH i izazivaju ozbiljnu institucionalnu krizu.
Ustavna i pravna pitanja
RS-ova zakonodavna aktivnost u februaru 2025. godine, koja uključuje zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada neustavnih institucija BiH, predstavlja ozbiljan izazov ustavnom okviru zemlje. Prema ustavu BiH, entitetski parlamenti nemaju nadležnost da poništavaju ili blokiraju odluke državnih institucija. Međutim, RS je usvojila ove zakone unatoč privremenoj suspenziji od strane Ustavnog suda BiH, čime je dodatno narušena vladavina prava i ustavni poredak.
Geopolitičke dinamike
Politička situacija u BiH nije izolirana od šireg međunarodnog konteksta. Dodikova politika secesije uživa podršku Srbije i Rusije, dok EU i NATO nastoje očuvati teritorijalni integritet BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt i NATO-ov glavni sekretar Mark Rutte izrazili su zabrinutost zbog destabilizirajućih poteza RS-a i ponovili podršku BiH.
Međutim, prisutnost međunarodnih aktera nije uvijek koherentna. EUFOR Althea misija, koja je smanjena na 1.100 vojnika, suočava se s ograničenim mandatom i resursima, dok Rusija koristi BiH kao poligon za širenje utjecaja u regiji.
Socioekonomski izazovi
BiH se suočava s ozbiljnim socioekonomskim problemima. Nezaposlenost iznosi 16%, dok je nezaposlenost mladih preko 30%. Emigracija mladih i obrazovanih ljudi dodatno pogoršava demografsku sliku. Prema podacima Svjetske banke, više od 500.000 građana emigriralo je od 2013. godine, što dovodi do gubitka kvalificirane radne snage.
Korupcija ostaje raširena, a pravosudni sistem suočava se s ozbiljnim izazovima u pogledu efikasnosti i neovisnosti. BiH zauzima 110. mjesto na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, a prosječno trajanje sudskih postupaka iznosi 595 dana.
Perspektive za EU integracije
BiH je u decembru 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU, ali napredak u pregovorima je usporen zbog neispunjavanja ključnih reformskih prioriteta. Evropska komisija je u izvještaju iz 2024. godine istaknula stagnaciju u oblastima kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i izborna reforma. Također, implementacija plana rasta EU za Zapadni Balkan u vrijednosti od milijardu eura je ugrožena zbog entitetskih sporova oko fiskalne decentralizacije.
Zaključak
Trenutna politička situacija u BiH predstavlja ozbiljan izazov za njen ustavni poredak, institucionalnu stabilnost i evropske integracije. Duboke etnonacionalne podjele, pravna nesigurnost i geopolitičke tenzije prijete daljnjom destabilizacijom zemlje. Međunarodna zajednica mora uložiti dodatne napore kako bi podržala BiH u procesu izgradnje funkcionalnih institucija i pomirenja među narodima, uz poštivanje vladavine prava i evropskih vrijednosti.