Amir Krivokapa
Datum: 2. juli 2025.
SARAJEVO / SKOPLJE – Nakon višegodišnjih zastoja, Bosna i Hercegovina je 27. juna 2025. usvojila dugoočekivanu Reformsku agendu, čime je otvorila vrata za pristupanje sredstvima iz EU Growth Plana u vrijednosti od šest milijardi eura, namijenjenih za sve zemlje Zapadnog Balkana u periodu 2024–2027. Ovo je historijski trenutak za BiH, ali i test njene unutrašnje političke zrelosti i administrativne sposobnosti.
Na samitu lidera Zapadnog Balkana u Skoplju, evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da je BiH „konačno rame uz rame s ostalim partnerima u regiji“. Ova izjava dolazi nakon godina stagnacije i političkih blokada koje su BiH držale na evropskoj margini, dok su druge zemlje poput Albanije i Crne Gore već daleko odmakle u pregovorima.
Šta BiH dobija?
Usvajanjem agende, BiH stiče pravo na:
- pristup infrastrukturnim, ekonomskim i energetskim fondovima EU,
- tehničku i institucionalnu podršku za reforme,
- ubrzanu saradnju u oblasti sigurnosti i migracija (potpisan Statusni sporazum s Frontexom).
Prema podacima Evropske komisije, u prvih četiri mjeseca 2025. godine zabilježen je pad ilegalnih migracija u BiH za 58%, što je djelomično rezultat jačanja granične kontrole u saradnji s EU.
Problemi na domaćem terenu
Iako su vijesti iz Skoplja pozdravljene kao veliki iskorak, ostaje ključno pitanje: može li politički sistem BiH iznijeti ovu šansu?
Analitičar za evropske integracije, prof. Adnan Huskić, upozorava:
“Ako reforme ostanu mrtvo slovo na papiru, BiH neće samo izgubiti sredstva – izgubit će i kredibilitet pred Bruxellesom. Političke elite moraju dokazati da nisu tu samo da prežive već da reformišu.”
Već su se pojavili prvi znaci otpora u RS i dijelovima HDZ-a, koji traže da se implementacija Growth Plana veže za “dodatne institucionalne dogovore”. Takve poruke sugeriraju mogućnost novih političkih ucjena.
Institucionalna fragmentacija kao prijetnja
Za razliku od centralizovanijih država u regionu, BiH funkcioniše kroz kompleksan sistem s tri konstitutivna naroda, dva entiteta i deset kantona. Sredstva iz EU zahtijevaju jasne mehanizme raspodjele i odgovornosti, a BiH trenutno nema jedinstveno tijelo koje bi koordiniralo reforme na državnom nivou.
Ekonomistica Lejla Bešlagić komentariše:
„Ako ne riješimo pitanje ko upravlja projektima i kako se sredstva distribuiraju, novac neće ni stići ili će biti vraćen. Ovo je institucionalni alarm.“
Perspektiva: šansa ili još jedna propuštena prilika?
Evropska unija je poručila da resursi nisu beskonačni i da se očekuju „brzi i vidljivi rezultati“. Rokovi su ograničeni, a Bruxelles insistira na konkretnim mjerilima napretka.
Upozoravajući ton komesarke Kos:
„Zapadni Balkan mora ubrzati reforme. Nećemo tolerisati prividne promjene ni simbolične gestove.“
BiH je na raskrsnici: ili će iskoristiti zamah evropskog otvaranja i ekonomske podrške, ili će i dalje ostati talac vlastitih političkih podjela.
Bosna i Hercegovina je dobila novu šansu – možda i posljednju u ovoj deceniji – da se približi EU ne samo formalno, već i funkcionalno. Međutim, uspjeh neće zavisiti od papira i potpisanih sporazuma, već od volje da se provede ono što piše. U zemlji gdje političke krize gutaju svaki reformski pokušaj, nada da će ova faza donijeti stvarne promjene – ostaje izazov za sve nivoe vlasti.