Piše: Amir Krivokapa
Američki dolar, dugo simbol globalne stabilnosti i finansijske moći, od početka 2024. bilježi primjetan pad vrijednosti. U odnosu na euro, od januara 2024. do juna 2025. oslabio je za oko 5,5% – kurs EUR/USD kretao se od 1,08 do 1,14. Ovaj trend izazvao je zabrinutost na međunarodnim tržištima, ali i otvorio pitanje: da li svjedočimo početku kraja jednovalutne dominacije u svijetu?
Šta uzrokuje slabljenje dolara?
Stručnjaci navode više uzroka:
Monetarna politika SAD-a: Američka centralna banka (FED) je 2024. usporila tempo povećanja kamatnih stopa. Investitori, u potrazi za većim prinosom, okreću se drugim valutama poput eura i švajcarskog franka.
Ogroman američki dug: Zaduženost SAD-a premašila je 34 biliona dolara, što podriva povjerenje tržišta u dolar kao stabilnu valutu.
Geopolitička previranja: Trgovinske napetosti, nestabilna vanjska politika i sve veća multipolarnost svijeta doprinose gubitku statusa „sigurne luke“ koju je dolar dugo uživao.
Rastući značaj drugih valuta: Kineski juan i euro sve češće se koriste u međunarodnim transakcijama, a centralne banke mnogih zemalja diverzifikuju svoje rezerve.
Globalne i regionalne posljedice
Slabljenje dolara ima različite efekte širom svijeta:
Zemlje s dugovima u dolarima – lakše otplaćuju obaveze, jer su im rate niže. Ovo se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu i veći dio Balkana.
Uvozne cijene u SAD-u rastu, što može dodatno pogoršati inflaciju, dok istovremeno pomaže američkim izvoznicima jer njihovi proizvodi postaju jeftiniji na globalnom tržištu.
Cijene nafte i plina – budući da se većina obračunava u dolarima, slabljenje valute može dovesti do blagog pada cijena ovih energenata globalno.
BiH i regija – Centralne banke koje drže devizne rezerve u dolarima bilježe pad vrijednosti tih rezervi. Ipak, potrošači mogu osjetiti koristi kroz niže cijene uvoza nafte i sirovina.
Bez panike, ali uz oprez
Pad dolara BiH ne pogađa direktno – ali utiče indirektno, preko uvoza, energenata, deviznih rezervi i spoljnog duga. Najveća korist mogla bi biti pojeftinjenje energenata, dok je najveći rizik smanjenje vrijednosti dijela deviznih rezervi i povećana globalna nesigurnost.
Za zemlju koja uvozi više nego što izvozi, i koja zavisi od međunarodnih tokova novca i robe, promjene poput ovih ne treba ignorisati. BiH mora pratiti globalne trendove – čak i kad nam se čini da je dolar daleko.
Perspektive: šta nas čeka?
Iako dolar i dalje čini više od 58% svjetskih deviznih rezervi, sve više pokazuje ranjivosti. Neki ekonomski analitičari smatraju da dolazi era viševalutnog globalnog sistema, gdje će euro, juan, pa čak i digitalne valute zauzimati sve značajnije mjesto.
Zlato: Mnoge centralne banke povećavaju zlatne rezerve, osiguravajući se od budućih valutnih šokova.
Digitalne valute: Kina već testira digitalni juan, a EU i SAD razvijaju sopstvene verzije. Uvođenje digitalnog dolara moglo bi vratiti dio izgubljenog povjerenja, ali tek u srednjoročnom roku.
Povratak dolara? Ukoliko FED naglo pooštri monetarnu politiku ili se promijeni politički kurs SAD-a, moguće je da se dolar stabilizuje – ali po cijenu usporavanja američke ekonomije.
Kursne promjene: konkretni brojevi
| Mjesec | EUR/USD kurs |
| Januar 2024 | 1,08 |
| Juni 2025 | 1,14 |
| Pad dolara | ≈ 5,5% |
Dolar ne nestaje – ali više nije nedodirljiv. Pad njegove vrijednosti pokazuje koliko je globalna ekonomija promjenjiva i koliko brzo se mijenja odnos moći. Zemlje poput BiH, iako male, moraju pažljivo pratiti kretanja na valutnim tržištima i prilagoditi se vremenu u kojem više ne postoji samo jedan centar moći.