Genocid u Srebrenici, najmonstruozniji i najteži ratni zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, trajni je poraz ljudskosti i čovječanstva. Dužnost i obaveza svakog čovjeka je da dostojno oda počast žrtvama genocida, te priznanje preživjelima i članovima porodica ubijenih. Srebrenica ostaje trajna opomena i zalog za buduće generacije. I nije dovoljno da se o genocidu govori samo tog 11. jula.
Lekcije iz prošlosti
Korak naprijed u očuvanju trajnog sjećanja predstavlja i Rezolucija o genocidu u Srebrenici koju je u maju prošle godine usvojila Generalna skupština UN-a. Uspostavljen je i Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U realizaciji aktivnosti u okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida, Memorijalni centar Srebrenica -Potočari sarađuje sa više od 70 organizacija širom svijeta. Kroz izložbe, prikazivanje dokumentarnih filmova, ispovijesti preživjelih, trajne zapise o monstruoznim zločinima nad Bošnjacima Srebrenice i okoline, svijet uči važne lekcije.
Aktivnosti u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici startale su već početkom godine. U Francuskoj, u Parizu, u januaru je održana javna tribina, a u februaru Kongres žena svijeta. U više od deset gradova širom Njemačke, Nizozemske i Belgije, održan je historijski čas. U Srbiji, u Beogradu, u maju je odigrana predstava Doruntina Basha “Njih više nema”.
U Švicarskoj, u Baselu, govorilo se o 30 godina Zaštićene zone Srebrenica. Početkom juna u Australiji, u Parlamentu New South Walesa u Sydneyu, održana je komemoracija i otvorena izložba. U Hrvatskoj, u Zagrebu, otvorena je izložba “Mrtvare”, te prikazan dokumentarni film Detektora “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice”. U Italiji, u Napulju, Srebrenici i njenim građanima dodijeljena je Mediteranska nagrada za mir, a simbol sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici položen je u svetište Totema mira u Napulju.
U toku je i projekat “Svijet pamti Srebrenicu”, koji za cilj ima upoznavanje svjetske javnosti s činjenicama o genocidu u Srebrenici. Početkom mjeseca, u Švedskoj, u Stockholmu održane su tribina i izložba “Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost”.
Brojne aktivnosti obilježavanja širom svijeta tek predstoje. Godišnjica genocida i Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici obilježit će se, kroz koordinirane aktivnosti, u najmanje 30 zemalja i više od 60 gradova širom svijeta.
Srebreničanin Sadik Ahmetović preživio je genocid.
– Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici uveliko traje kroz različite aktivnosti naše dijaspore i, u velikom broju slučajeva, zemalja koje same daju doprinos kroz kulturu sjećanja na genocid u Srebrenici, genocid koji se desio u samom srcu Evrope. Genocid u zaštićenoj zoni UN-a, koji je mogao biti spriječen, a nije. Naša dijaspora na to podsjeća zemlje diljem svijeta – da ne zaborave i da otvore oči pred genocidima koji se trenutno dešavaju u svijetu, kaže nam Ahmetović.
Usvojenom Rezolucijom 11. juli je uvršten u kalendar UN-a.
– Sada je obaveza država članica UN-a da obilježe godišnjicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, a države koje to ne urade i ignorišu ili nemaju kulturu sjećanja na ovo strašno civilizacijsko zlo ili genocid u Srebrenici negiraju, ističe Ahmetović.
Srebrenica je usvajanjem Rezolucije, smatra Ahmetović, postala sinonim za genocid u većem dijelu svijeta, a ostat će i trajna opomena i poziv da se nikome i nikada ne ponovi genocid.
Upornost majki
– Žrtvama genocida usvajanje Rezolucije mnogo znači. Upornost naših majki je dobila rezultat u UN-u, u istoj zgradi koja je genocid dopustila, iako je imala obavezu da ga spriječi. Rezolucija je obavezala na kulturu sjećanja, procesuiranje odgovornih, zabranu negiranja genocida, te pronalazak tijela žrtava genocida. To je satisfakcija za porodice žrtava, naglašava naš sagovornik.
