Batat, poznat i kao slatki krompir, nije samo običan korijen koji se sadi i jede. On je poput knjižnice ukusa, sa svakim varijetetom predstavljajući novo poglavlje u svijetu gastronomije. Od živopisno narandžastih do kremastih bijelih, batati dolaze u različitim bojama, oblicima i teksturama, a svaki od njih nosi svoju jedinstvenu priču.
Osim svoje bogate raznolikosti, batati su i nutritivni superheroji. Puni vitamina, minerala i vlakana, oni su nezamjenljivi saveznici za održavanje zdravlja. Slatki krompiri su naročito poznati po visokom nivou beta-karotena, antioksidanta koji je ključan za očuvanje vida i imunološkog sistema.
Ali, batati nisu samo zdravi – oni su i neverovatno prilagodljivi u kuhinji. Mogu se koristiti u raznim jelima, od slatkih do slanih. Možete ih peći, kuhati, pržiti ili čak koristiti u slatkim poslasticama poput kolača i pita. Njihova slatka nota dodaje dubinu i kompleksnost jelima, čineći ih omiljenim izborom u mnogim kuhinjama širom svijeta.
Kroz historiju i geografiju, batati su bili osnova mnogih kultura i kuhinja. Od afričkih zemalja gdje se uzgajaju hiljadama godina, do Latinske Amerike, gdje su postali ključni sastojak klasika poput “batata con mojo” (batat sa bijelim lukom i limunom), batati su osvojili srca i stomake ljudi širom svijeta.
Nutitivne vrijednosti batat (na 100 grama):
Kalorije: 90 kcal
Ukupna mast: 0,2 g
Zasićene masti: 0,1 g
Jednostruko nezasićene masti: 0 g
Višestruko nezasićene masti: 0,1 g
Holesterol: 0 mg
Natrij: 71 mg
Kalij: 341 mg
Ukupni ugljikohidrati: 20,7 g
Dijetetska vlakna: 3 g
Šećeri: 4,2 g
Proteini: 2 g
Vitamini i minerali:
Vitamin A: 19218 IU (384% DV)
Vitamin C: 17,1 mg (28,5% DV)
Vitamin B6: 0,3 mg (16% DV)
Vitamin E: 0,6 mg (3% DV)
Vitamin K: 1,8 µg (2,3% DV)
Tiamin (Vitamin B1): 0,1 mg (6% DV)
Riboflavin (Vitamin B2): 0,1 mg (5% DV)
Niacin (Vitamin B3): 0,6 mg (3% DV)
Folat (Vitamin B9): 11,5 µg (3% DV)
Pantotenska kiselina (Vitamin B5): 0,8 mg (8% DV)
Kalcij: 28 mg (3% DV)
Željezo: 0,6 mg (3% DV)
Magnezij: 25 mg (6% DV)
Fosfor: 47 mg (5% DV)
Kalij: 337 mg (10% DV)
Cink: 0,3 mg (2% DV)
Bakar: 0,1 mg (4% DV)
Mangan: 0,3 mg (16% DV)
Zdravstvene koristi batata:
1. Bogati beta-karotenom: Batati su bogati beta-karotenom, moćnim antioksidansom koji se može pretvoriti u vitamin A u tijelu. Vitamin A je ključan za zdrav vid, kožu i funkciju imunološkog sistema.
2. Visok sadržaj vlakana: Batati su izvrstan izvor dijetetskih vlakana, koji promovišu zdravlje probavnog sistema, regulišu nivo šećera u krvi i podržavaju upravljanje težinom.
3. Vitamin C: Sadrže dobru količinu vitamina C, koji jača imunitet, podržava proizvodnju kolagena i poboljšava apsorpciju gvožđa.
4. Vitamin B6: Batati pružaju vitamin B6, koji igra ključnu ulogu u razvoju mozga, metabolizmu i funkciji imunološkog sistema.
5. Minerali: Oni su dobar izvor minerala poput kalija, magnezija i mangana, koji su ključni za zdravlje srca, funkciju mišića i formiranje kostiju.
6. Nizak glikemijski indeks: Bez obzira na njihov slatki ukus, batati imaju nizak glikemijski indeks, što znači da uzrokuju postepeni porast nivoa šećera u krvi, čineći ih pogodnim za osobe sa dijabetesom ili one koji ciljaju na upravljanje nivoima šećera u krvi.
-Recept za slatku pitu od batata-
Sastojci za koru:
- 1 šolja brašna
- 1/4 šolje šećera
- 1/4 šolje maslaca
- 1/4 šolje hladne vode
- Prstohvat soli
Sastojci za punjenje:
- 2 srednje velika batata (oko 500g), kuvana, oguljena i izgnječena
- 1/2 šolje smeđeg šećera
- 2 jaja
- 1/2 šolje mlijeka
- 1/4 šolje rastopljenog maslaca
- 1 kašičica vanilin ekstrakta
- 1/2 kašičice cimeta
- 1/4 kašičice đumbira u prahu
- Prstohvat muškatnog oraščića
- Prstohvat soli
Uputstvo:
1. Zagrijte rernu na 180°C.
2. U velikoj zdjeli pomiješajte brašno, šećer i prstohvat soli. Dodajte nasjeckani maslac i koristite ruke ili mikser da ga umiješate dok smjesa ne postane mrvičasta.
3. Dodajte hladnu vodu i mijesite dok se tijesto ne formira. Oblikujte tijesto u loptu, zamotajte ga u plastičnu foliju i stavite u frižider na 30 minuta.
4. Dok se tijesto hladi, pripremite punjenje. U velikoj zdjeli izgnječite kuhane batate. Dodajte smeđi šećer, jaja, mlijeko, rastopljeni maslac, vanilin ekstrakt, cimet, đumbir, muškatni oraščić i prstohvat soli. Dobro promiješajte sve sastojke dok ne dobijete glatku smjesu.
5. Nakon što je tijesto odmorilo, izvadite ga iz frižidera i razvaljajte na lagano pobrašnjenoj površini da dobijete krug koji je veći od vašeg kalupa za pitu. Pažljivo prenesite tijesto u kalup i prilagodite ga da odgovara obliku.
6. Izlijte pripremljeno punjenje od batata preko tijesta i poravnajte površinu.
7. Pecite pitu u prethodno zagrijanoj rerni oko 45-50 minuta, ili dok rubovi ne postanu zlatno smeđi, a središte se ne stegne.
8. Izvadite pitu iz rerne i ostavite je da se malo ohladi prije nego što je poslužite.
Dok se svijet nastavlja razvijati i tražiti nove načine prehrane, batati ostaju čvrsto usađeni u našoj gastronomiji i kulturi. Oni su više od obične namirnice – oni su simbol kreativnosti u kuhinji.
Varijetet slatkog krumpira ove boje koji je (koliko znam), jedino prisutan u prodaji u BiH, nije dorastao bijelom i ljubičastom varijetetu po ukusu, ni izdaleka. (Što govori o tome da “odgovorni” za nabavku ili uzgoj /?/, još nisu dovoljno informirani o istom, i potrebi da to učine).
Drugo, kada se govori o vitaminu C, taj procenat, iako zvaničan, ni izdaleka ne odgovara stvarnim potrebama ljudskog tijela za tim vitaminom.
O tome postoji ‘tona’ naučnih studija, (u skladu i sa iskustvom liječnika koji su primjenjivali vit. C u preventivi i liječenju bolesti u periodu od 1930tih do danas.
Naime Homo sapiens je u “evolucijskoj” prošlosti izgubio gene za sintezu ove substance te je potrebno unositi ga u minimalnoj količini “mega” doze od 2-3 grama u toku od 24 sata.